Mon. Nov 18th, 2019

||kucic-kula.com

Zvornik, Podrinje, Bosna i Hercegovina

Domovino, sretan ti Dan nezavisnosti

Domovino, sretan ti Dan nezavisnosti! Bosna i Hercegovina danas obilježava 27. godina od kada se većina njezinih građana na međunarodno priznatom referendumu opredijelila za nezavisnost.

Ovaj datum jedan je od najznačajnijih u historiji naše države, jer je tada više od milenija staroj državi BiH vraćena nezavisnost i međunarodni subjektivitet, a nakon raspada Jugoslavije.

Referendumsko pitanje

Referendum o nezavisnosti BiH održan je 29. februara i 1. marta 1992., kada je više od dvije trećine građana, tačnije 64,31 posto izašlo na referendum.

Oni su odgovarali na referendumsko pitanje “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu glasalo je 99,44 posto građana koji su izašli  na referendum.

Premda je bio izveden u žurbi i bez dovoljno priprema i u stalnoj prijetnji od srpskih nacionalista, referendum je bio legitiman i legalan izraz demokratske volje građana. Međunarodna zajednica prihvatila je jer je referendum manifestirao želju za mirom i stabilnosti te je državnost veoma brzo utvrđena i međunarodnim priznanjem nezavisne države.

 

Prvi mart proglašen je državnim praznikom – Danom nezavisnosti, uprkos tome što ga, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, vlasti manjeg entiteta, RS, odbijaju priznati.

Tako je bilo i ove godine kada su, pod svjetlima predatog zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid i agresiju, te održanog antiustavnog referenduma o danu RS, naročito oštre poruke stizale iz manjeg bh. entiteta.

Prvi mart proglašen je državnim praznikom – Danom nezavisnosti, uprkos tome što ga, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, vlasti manjeg entiteta, RS, odbijaju priznati, pisao je ranije Avaz.

Tako je bilo i ove godine kada su, pod svjetlima predatog zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid i agresiju, te održanog antiustavnog referenduma o danu RS, naročito oštre poruke stizale iz manjeg bh. entiteta.

No, značaj ovog datuma za historiju daleko prevazilazi aktuelna i bilo koja druga politička dešavanje jer niko ne može negirati činjenicu da je apsolutna većina građana prije više od četvrt stoljeća, među kojima su bili pripadnici svih konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Srba, Hrvata te ostalih, odlučila da želi obnoviti nezavisnost.

Svi građani

Na sjednici Parlamenta RBiH održanoj 25. januara 1992. odlučivalo se o referendumskom pitanju. Ta sjednica koja je počela u ranim jutarnjim satima bila je duga i burna.

Rezultati referenduma i volja većine građana BiH prihvaćeni su u Parlamentu BiH 6. marta 1992. Nakon toga, nezavisnost i suverenost BiH 6. aprila 1992. priznala je i tadašnja Evropska zajednica, a naša je zemlja primljena u UN te godine.

No, građani nisu uspjeli iskazati radost zbog tog vrijednog dostignuća…SDS je na ulice Sarajeva tog marta 1992. poslao svoje paravojne jedinice koji su barikadama zatvorili grad i paralizirali život u njemu.

BiH je tokom četiri ratne godine preživjela neizrecive ratne tuge, patnje i stradanja…

Napadi na državu

Odluci o referendumu u BiH prethodilo je donošenje Briselske deklaracije o Jugoslaviji od 17. decembra 1991., na temelju preporuka Međunarodne arbitražne komisije, kojom je predsjedavao Francuz Robert Badinter.

S tim dokumentom konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike su pozvane da se do 23. decembra 1991. izjasne o nezavisnosti.

No, građani nisu uspjeli iskazati radost zbog tog vrijednog dostignuća…SDS je na ulice Sarajeva tog marta 1992. poslao svoje paravojne jedinice koji su barikadama zatvorili grad i paralizirali život u njemu.

BiH je tokom četiri ratne godine preživjela neizrecive ratne tuge, patnje i stradanja…

Priznanje 6. aprila i početak agresije

Odluci o referendumu u BiH prethodilo je donošenje Briselske deklaracije o Jugoslaviji od 17. decembra 1991., na temelju preporuka Međunarodne arbitražne komisije, kojom je predsjedavao Francuz Robert Badinter.

S tim dokumentom konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike su pozvane da se do 23. decembra 1991. izjasne o nezavisnosti.

 Republike su dobile obećanja da će do 15. januara biti i međunarodno priznate. No, tog dana objavljen je izvještaj Badinterove Arbitražne komisije, u kojem je konstituiranje Bosne i Hercegovine kao suverene države uvjetovano još jedino referendumom njenih građana.

Na osnovu toga, Skupština Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom, 26. januara 1992. donijela je Odluku o raspisivanju referenduma o budućem statusu Republike.

U općinama koje su bile pod kontrolom SDS-a, koji je na sve načine opstruirao održavanje referenduma, glasanje nije moglo biti održano, pa su biračka mjesta otvarana u najbližim mjestima u kojima su građani mogli na miru ispuniti svoju dužnost.

Zemlje Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992., ali tada je istovremeno počela i stravična agresija na našu zemlju, koju su Evropa i ostatak svijeta promatrali skrštenih ruku naredne četiri godine.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Copyright © All rights reserved by kucic-kula.com | Newsphere by AF themes.