Ona je Jasmina iz Čapljine. Zapošljava 24 radnika i obrađuju preko 120 dunuma zemlje

Još jedna lijepa i pozitivna priča dolazi nam iz doline Neretve, tačnije iz mjesta Višići, nedaleko od Čapljine gdje već tri godine postoji, djeluje i radi “Domaće eko povrće i voće – Jasmina”.

OGLAS – klikni i pomozi portal kucic-kula.com

Bosna i Hercegovina oko 80 posto potreba za hranom zadovoljava preko uvoza pa tako statistika bilježi i uvoz bijelog luka iz Kine, suhih šljiva iz Čilea, žitarica iz Poljske.

Međutim, dva savremena trenda, povećana potražnja organski uzgojenog voća i povrća te naručivanje hrane preko interneta, predstavljaju vjetar u leđa poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini koja se bori protiv nelojalne konkurencije i kojoj nedostaje podrška države.

Savremeni način života kupcima ne ostavlja mnogo vremena za kupovinu pa narudžbe preko interneta predstavljaju veliko olakšanje. Dok u javnosti dominiraju vijesti o iseljavanju nezadovoljnih građana u svim državama regija svaki primjer mladih osoba koje uspiju osigurati posao sebi i drugima je vrijedan pažnje.

 

Pozitivan primjer uspješne poljoprivredne proizvodnje i prodaje krije se u dolini Neretve, u naselju Višići kod Čapljine gdje već tri godine djeluje “Domaće eko povrće i voće – Jasmina“.

Iza ovoga imena stoji Jasmina Ćušić, diplomirana profesorica engleskog jezika i književnosti, koja nakon završetka studija nije čekala posao na birou nego se odlučila pokrenuti vlastiti biznis.

-Ljubav prema zemlji, odnosno prema poljoprivredi sam naslijedila od svoga dede i nane, a od samog početka imala sam podršku muža i uže porodice da uđem u posao proizvodnje i prodaje organski uzgojenog voća i povrća – kaže Jasmina u razgovaru za Anadolu Agency (AA).

Sada za firmu “Eko Jasmina” radi 24 radnika i obrađuju oko 120 dunuma zemlje. Ova firma je multietničkog sastava iz sedam porodica, odnosno zapošljavaju Bošnjake, Hrvate i Srbe, piše Anadolija.

U ponudi imaju sve sezonsko povrće i voće koje uspiju sami uzgojiti i koje dostavljaju na kućnu adresu na području Čapljine i Mostara.

-Počeli smo sa uzgojem dvije kulture, blitve i salate, a sada imamo vlastiti prodajni objekat i tokom godine uzgajamo do 80 kultura. Internet nam je olakšao da se predstavimo kupcima koji su prepoznali kvalitet i njihovim preporukama smo dodatno proširili tržište. Volimo eksperimentisati sa novim kulturama koje su nepoznate u Hercegovini i šire. Jedna od tih novina je šajota tikvica koja privlači pažnju u našoj prodavnici. To je mala zelena tikvica, egzotično povrće koje do sad nije uzgajano kod nas. Prije šajota je bio batat, keleraba-prisjeća se Jasmina.

Jasmina se ne želi zaustaviti na dosadašnjem broju kultura koje uzgaja. Već za sljedeću sezonu priprema nove vrste.

-Veoma je teško doći do organskih sjemena u Bosni i Hercegovini, pa zbog toga sjemena naručujem iz Holandije. Naredne godine ćemo proizvodnju proširiti na drugačije vrste kupusa, mrkve…-poručuje Jasmina.

Njena ponuda je prilagođena potrebama kupaca uz kvalitet proizvoda što se jako dobro odrazilo na prodaju.

-Kupci mogu naručiti proizvode po svom izboru, nisu ograničeni količinom, a minimalna narudžba za dostavu na kućnu adresu iznosi 15 KM. Od narudžbe do dostave proizvoda prođe od 15 minuta do sat vremena, zavisno od udaljenosti kupaca i količine posla koji imamo u tom trenutku. Zaista se kvaliteta, u koju ulažemo od početka, višestruko isplatila. Kupci su to prepoznali i nemamo nikakvih problema sa prodajom naših proizvoda- navodi Jasmina.

Organska proizvodnja je savremeni trend u poljoprivredi koji ima sve više sljedbenika, odnosno onih koji proizvode na ovaj način hranu, ali i kupaca.

 

-Organska proizvodnja prvenstveno mora da krene od sjemena. Ukoliko je sjeme tretirano, i biljka će da oboli u određenom stadiju vegetacije. Puštanje biljke da raste na prirodan način, bez korištenja štetnih hemijskih sredstava, te sazrijevanje, stvara veliku razliku u kvaliteti povrća i voća, što se može primjetiti i po okusu i mirisu – smatra Jasmina.

Savremena poljoprivredna proizvodnja često podrazumjeva i prodaju, promociju, dizajn, što predstavlja veliki izazov za mlade. Jasmina mladima koji žele ući u poljoprivrednu proizvodnju savjetuje da napreduju postepeno.

-Preporučila bi im da krenu polako, i da im kvalitet bude uvijek na prvom mjestu. Kvalitet će se uvijek prodati-istakla je Jasmina.

Prirodne nepogode su sastavni dio poljoprivrede. Dolina Neretve ima često jake udare juga i bure.

-Imali smo problema sa prirodnim nepogodama, ali to je jedan od rizika ovog posla, i na to pokušavamo da budemo što više spremni- kaže Jasmina.

Jasmina je svoj posao proširila na Nevesinje gdje je investirala u kupovinu zemljišta i podizanje višegodišnjih nasada.

-U Nevesinju proizvodimo krompir, mrkvu, cveklu i luk. Prošle godine smo kupili zemljište od 64 dunuma i tu sada završavamo sa sadnjom voćnjaka koji će u konačnici imati oko 2.500 stabala. Bit će jedini voćnjak te vrste na ovom području- ističe Jasmina.

Jasmina ima partnere i investitore iz dijaspore, Hrvatske i Amerike koji su joj pomogli da proširi posao.

-Krenulo je od rodbine, pa se kasnije proširilo na ozbiljne poslovne partnere. To su većinom ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine a koji su uspješni poslovni ljudi u svijetu. Oni žele da ulažu u svoju domovinu. Među investitorima ima i stranaca koji su prepoznali naš rad i kvalitet i žele da budu dio ove uspješne priče-kaže Jasmina.

Jasmina planira zatvoriti proizvodni ciklus kroz preradu povrća i voća, pravljenje salata, namaza, džemova.

-Za naredni period pripremamo jako puno projekata, već smo krenuli u realizaciju nekih i definitivno nećemo ostati na ovome. Ovo će biti jedna jako dobra i pozitivna priča, i dokaz da se i u ovoj državi može ostvariti nešto jako dobro- kaže Jasmina.


Izvor:   Anadolija  




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *